Ako tražite načine da uštedite vrijeme, trud i novac u bašti, višegodišnje povrće je idealno rješenje. Za razliku od jednogodišnjih biljaka koje se moraju saditi svake godine, višegodišnje vrste vraćaju se same iz sezone u sezonu. One donose dugoročne koristi i kontinuirani prinos. Evo 10 višegodišnjih povrtnih kultura koje posadite jednom, a uživate godinama.
1. Šparoge (Asparagus officinalis)
Šparoge su klasično višegodišnje povrće koje traži strpljenje, ali nagrađuje obilno. Jednom uspostavljena, gredica šparoga može rađati 15 do 20 godina.
Savjeti za uzgoj:
Sadite krune u dobro drenirano tlo na sunčanom mjestu, na dubinu od 15–20 cm.
Prve godine ne berite – neka biljke razviju snažan korijen.
Suzbijajte štetočine poput šparoginog hrošča.
Bogate su vitaminima A, C, E, K, folatom i vlaknima.
2. Rabarbara (Rheum rhabarbarum)
Rabarbara je otporna biljka koja daje osvježavajuće kisele stabljike – idealna za kolače i kompote.
Savjeti za uzgoj:
Voli sunce i dobro drenirano tlo.
Sadite u rano proljeće ili jesen, na razmak od 1 m.
Prve godine ne berite i redovno uklanjajte cvjetne stabljike.
Sadrži antioksidanse, vlakna i vitamin K.
3. Jeruzalemska artičoka (Helianthus tuberosus)
Poznata i kao „sunchoke“, ova biljka je srodna suncokretu i daje jestive gomolje orašastog okusa.
Savjeti za uzgoj:
Sadite gomolje u rano proljeće u sunčanom dijelu vrta.
Bere se nakon prvog mraza u jesen.
Vrlo otporna na štetočine – pripazite jedino na zečeve i srne.
Izvor željeza, kalija i inulina — prebiotičkog vlakna.
4. Kiseljak (Rumex acetosa)
Lisnato povrće osvježavajuće kiselkastog okusa, savršeno za supe i salate.
Savjeti za uzgoj:
Voli polusjenu i redovno zalijevanje.
Redovnom berbom potiče se nova lisna masa.
Može se napasti biljnim vašima – koristite prirodni sapun za suzbijanje.
Bogat vitaminom C, vlaknima i antioksidansima.
5. Artičoka (Cynara scolymus)
Gurmansko povrće koje rađa jestive cvjetne pupoljke. Djeluje dekorativno i egzotično.
Savjeti za uzgoj:
Sadi se u proljeće, na sunčanom i prostranom mjestu.
Redovno uklanjajte pupoljke kako biste produžili cvatnju.
Pripazite na puževe i biljne vaši.
Sadrži vlakna, vitamin C i snažne antioksidanse.
6. Lovage / Ljupčac (Levisticum officinale)
Biljka s okusom sličnim celeru, koristi se kao začin, a i lišće i sjemenke su jestivi.
Savjeti za uzgoj:
Sadite u proljeće na razmaku od 60 cm.
Redovno berite listove za gušći rast.
Generalno otporna, ali može privući lisne vaši.
Bogat je vitaminom C i kvercetinom – prirodnim antioksidansom.
7. Egipatski luk (Allium x proliferum)
Poznat i kao „hodajući luk“, jer razvija male glavice na vrhu stabljike koje same padaju i niču.
Savjeti za uzgoj:
Sadi se na jesen u sunčano, dobro drenirano tlo.
Traži malo njege, ali pruža luk tokom cijele godine.
Moguće prisustvo lukove muhe – rotacija kultura pomaže.
Otporan, samonikav i bogat vitaminom C i vlaknima.
8. Dobri kralj Henrik (Blitum bonus-henricus)
Zaboravljena, ali hranjiva višegodišnja biljka s okusom sličnim špinatu.
Savjeti za uzgoj:
Sadi se u rano proljeće u polusjeni.
Sporo raste prve godine, ali kasnije zahtijeva minimalnu njegu.
Otporan na većinu bolesti i štetočina.
Pun kalcija, željeza te vitamina A i C.
9. Vodena kresa (Nasturtium officinale)
Brzorasna biljka koja voli vodu. Idealna za salate i sendviče zbog paprenog okusa.
Savjeti za uzgoj:
Potrebna joj je stalna vlažnost – najbolje uspijeva uz potoke ili u kontejnerima s vodom.
Redovna berba sprječava prekomjerni rast.
Mogući problemi: puževi i lisne vaši.
Izuzetno bogata vitaminima A, C, K, kalcijem i željezom.
10. Hren (Armoracia rusticana)
Korjenasto povrće jakog, ljutkastog okusa, koristi se u umacima i zimnicama.
Savjeti za uzgoj:
Sadite u proljeće u dobro drenirano, sunčano tlo.
Korijen se vadi u jesen, nakon prvog mraza.
Može postati invazivan – sadite ga u izdvojenom dijelu bašte.
Snažan izvor vitamina C i glukozinolata – spojeva povezanih s prevencijom raka.
Zaključak
ZaključakVišegodišnje povrće je pametan izbor za sve baštovane koji žele manje rada, više uroda i dugoročnu održivost. Sadnjom ovih 10 izdržljivih vrsta obogatit ćete svoj vrt i osigurati stalni izvor svježe hrane — godinama, bez ponovne sadnje.
