Na prvi pogled, pijaca djeluje kao najzdravije moguće mjesto za nabavku hrane. Boje, mirisi, glasovi prodavača i svježina proizvoda stvaraju sliku idealne tržnice gdje se kupuju zdravi plodovi prirode. Međutim, iza te slike često se kriju činjenice koje mnogi zanemaruju. Voće i povrće koje izgleda savršeno nije nužno i najzdravije. Naprotiv, neki od najljepših plodova kriju opasnosti koje se ne vide golim okom, ali zato dugoročno mogu ozbiljno narušiti zdravlje.
Mnogi prodavači, da bi im roba izgledala privlačno i duže trajala, koriste različite hemikalije, voskove, pa čak i štetne pesticide. Neke od tih supstanci su zabranjene u brojnim zemljama, ali se i dalje koriste kod nas zbog slabe kontrole ili manjka svijesti o rizicima. Kada jednom takvo voće i povrće uđe u vaš dom, postaje direktna prijetnja zdravlju cijele porodice. I najgore od svega – često ni ne znate da ste u opasnosti.
Nije samo izgled varljiv. Mnoge vrste povrća koje se često kupuju zbog navodne zdravstvene koristi zapravo su među najkontaminiranijima. Problem ne leži samo u pesticidima, već i u načinu uzgoja, skladištenju, zrelosti u momentu berbe i dodatnim tretmanima koje prolaze kako bi zadržale boju i svježinu. Sve to može rezultirati time da, umjesto da vašem tijelu donese korist, ono što pojedete zapravo počne da ga truje.
Nažalost, ne postoji jednostavan način da se okom prepozna šta je zdravo, a šta potencijalno opasno. Kupci su navikli da biraju voće koje izgleda savršeno – bez mrlja, ogrebotina ili oštećenja. Ipak, upravo to „savršenstvo“ često je rezultat agresivne hemijske obrade, a ne prirodnog uzgoja. Jabuke koje sijaju kao da su lakirane, paradajz koji je savršenog oblika i salata koja izgleda kao iz kataloga mogu biti znakovi da su ti proizvodi daleko od prirodnog.
Mnoge analize sprovedene širom Evrope pokazale su da određene vrste voća i povrća gotovo redovno sadrže ostatke pesticida, i to ponekad u količinama koje višestruko prelaze dozvoljene granice. Problem je što se efekti tih hemikalija ne vide odmah. Nećete se otrovati nakon jedne jabuke ili jednog lista zelene salate, ali dugoročna izloženost i svakodnevna konzumacija takvih proizvoda mogu doprinijeti razvoju brojnih bolesti.
Posebno su ugroženi djeca, trudnice i starije osobe, jer njihova tijela teže eliminišu štetne supstance. Kod djece čak i minimalne količine toksina mogu uticati na razvoj mozga, hormonski sistem i opšte zdravlje. Trudnice koje redovno konzumiraju kontaminiranu hranu rizikuju komplikacije u trudnoći, dok kod starijih osoba može doći do pogoršanja hroničnih bolesti ili pojave novih zdravstvenih problema.
Zanimljivo je da se kod mnogih kupaca još uvijek smatra da su proizvodi sa pijace zdraviji nego oni iz supermarketa. Ta tvrdnja ne mora nužno biti tačna. Supermarketi uglavnom imaju internu kontrolu kvaliteta i obično traže dokumentaciju od dobavljača. Na pijaci, s druge strane, roba može dolaziti iz neprovjerenih izvora, a malo ko će vam iskreno reći čime je tretirana i kako je uzgojena.
Veliki problem predstavljaju i tzv. sezonske bombe – proizvodi koji se van sezone nude kao svježi. Kako bi se voće i povrće „natjerali“ da rode izvan prirodnog ciklusa, koriste se hormoni i hemijska gnojiva. Te materije se zadržavaju u tkivu biljaka i na kraju završe u našem organizmu. Tako ono što se čini kao zdrav obrok zapravo postaje sporo, ali stalno trovanje.
Takođe, neki proizvodi, poput krompira, mogu biti opasni ako nisu pravilno skladišteni. Krompir koji je dugo bio izložen svjetlu razvija solanin – toksičnu supstancu koja može izazvati ozbiljne probavne smetnje, pa čak i trovanje. Slično važi i za plavi patlidžan, koji u sebi prirodno sadrži alkaloide koji mogu biti štetni u većim količinama ako nije pravilno pripremljen.
Još jedna zamka jeste uvozno voće. Mnogi ne znaju da jabuke koje kupuju zimi dolaze iz dalekih zemalja i da su prethodno bile skladištene u hladnjačama mjesecima. Tokom tog perioda, često se premazuju voskovima ili hemikalijama kako bi zadržale svježinu. Takvi tretmani nisu uvijek štetni, ali u većini slučajeva niko vam neće tačno reći šta je korišteno i u kojoj količini.
Ni povrće nije pošteđeno. Krastavci, paprika i paradajz često dolaze iz plastenika gdje se koristi velika količina pesticida jer se biljke uzgajaju u kontrolisanim, ali zatvorenim uslovima. Zbog toga su često „sterilni“ na izgled, ali hemijski kontaminirani iznutra. Problem je što ih konzumiramo gotovo svakodnevno i to u velikim količinama, posebno u salatama koje ne prolaze termičku obradu.
Nema sumnje da je voće i povrće važno za zdravlje, ali mora biti pažljivo birano. Najsigurniji način da se izbjegnu štetni uticaji jeste da kupujete od provjerenih lokalnih proizvođača, koji vam mogu reći kako uzgajaju svoje proizvode. Još bolje, ako imate mogućnost, da uzgajate vlastito voće i povrće, pa makar to bila i mala količina na balkonu ili u dvorištu.
Pranje plodova u običnoj vodi nije uvijek dovoljno da ukloni pesticide. Preporučuje se potapanje u mješavinu sode bikarbone i vode, što može pomoći da se bar djelimično uklone štetne supstance. Ipak, ono što se već nalazi unutar ploda se ne može oprati. Zbog toga izbor izvora i način uzgoja ostaje ključan.
Ne treba paničiti, ali treba biti svjestan rizika. Kada znate šta kupujete, gdje i od koga, tada i vaša ishrana postaje sigurna. U suprotnom, možete godinama konzumirati nešto što svakodnevno narušava vaše zdravlje, a da toga niste ni svjesni.
Ono što treba ponijeti sa pijace nije samo puna korpa već i svjesnost o tome šta stavljamo u svoj organizam. Svaki put kada kupite voće ili povrće, zapitajte se: koliko ovo zaista koristi mom tijelu? U moru boja i oblika krije se mnogo toga što nije očigledno na prvi pogled, ali upravo takve stvari mogu praviti najveću štetu.
Ako se naoružate znanjem, moći ćete bolje birati i donijeti prave odluke za svoje zdravlje i zdravlje svoje porodice. U svijetu gdje je sve teže naći pravu hranu, svaka odluka na pijaci postaje mnogo više od obične kupovine – ona postaje čin odgovornosti.
