Kopriva je biljka koju su generacije znale više po žarenju nego po ljekovitosti, ali vrijeme je da se ta percepcija promijeni. Ova skromna, ali moćna biljka krije u sebi pravo bogatstvo prirodnih ljekovitih svojstava.
Tradicionalna medicina ju je koristila stotinama godina za ublažavanje raznih tegoba, a moderno istraživanje sve češće potvrđuje ono što su naši preci već znali – kopriva nije običan korov, već jedan od najsnažnijih prirodnih saveznika u očuvanju zdravlja.
Kada se spomene kopriva, većina ljudi odmah pomisli na neugodno peckanje pri dodiru. Međutim, kada se pravilno obradi, ova biljka postaje izuzetno korisna. Njen korijen, list i stabljika bogati su vitaminima A, C, K i kompleksom B vitamina, zatim mineralima poput željeza, kalcijuma, magnezijuma i kalijuma, kao i brojnim fitonutrijentima koji djeluju protuupalno i antioksidativno.
Jedna od najpoznatijih upotreba koprive je kod anemije. Zahvaljujući visokom sadržaju gvožđa i hlorofila, kopriva stimuliše proizvodnju crvenih krvnih zrnaca i pomaže kod hroničnog umora i slabosti. Mnogo ljudi, posebno žena, koje pate od gubitka gvožđa tokom menstruacije, oslanjaju se upravo na koprivu kao prirodni tonik za krv.
Osim što obnavlja krv, kopriva blagotvorno djeluje i na bubrege i mokraćne puteve. Djeluje kao prirodni diuretik, podstiče izlučivanje viška tečnosti iz organizma, čime se smanjuje otok, izbacuju toksini i čisti organizam. Ova osobina je posebno korisna osobama koje pate od reumatskih tegoba, gihta ili problema sa zadržavanjem vode u organizmu.
Mnogi ljudi koriste čaj od koprive kao svakodnevni tonik za imunitet. Njegov antioksidativni efekat pomaže u zaštiti ćelija od oštećenja, jača otpornost na infekcije i ubrzava oporavak organizma. Takođe, kopriva može da ublaži sezonske alergije, jer djeluje kao prirodni antihistaminik – redovno konzumiranje čaja pomaže smanjenju simptoma poput kijanja, svraba očiju i zapušenog nosa.
Zdravlje kože takođe može imati velike koristi od koprive. Koristi se kod problema kao što su ekcemi, akne, perut i masna koža. Pranje kose čajem od koprive jača korijen dlake, smanjuje opadanje kose i podstiče njen brži rast, dok redovno umivanje koprivinom vodom pomaže koži da se pročisti i regeneriše.
Za osobe koje imaju problema sa zglobovima, artritisom ili bolovima u mišićima, kopriva može da bude blagotvorna i spolja i iznutra. Oblozi od svježe koprive ili konzumacija čaja pomažu ublažavanju bolova, smanjenju upale i povećanju pokretljivosti. Ova osobina je poznata još iz antičkih vremena, kada su ratnici trljali koprivu po nogama da bi podstakli cirkulaciju.
Kopriva takođe povoljno utiče na digestivni sistem. Podstiče rad jetre, pomaže u detoksikaciji, olakšava probavu i može ublažiti nadutost, grčeve i zatvor. Njena vlakna i enzimi regulišu rad crijeva, a mnogi ljudi je koriste i kao pomoć kod sindroma iritabilnog crijeva.
Ova biljka je i pravi saveznik za žene u menopauzi – može pomoći kod valunga, promjena raspoloženja i hormonalne neravnoteže. Takođe, pomaže kod bolnih menstruacija, jer opušta mišiće materice i ublažava grčeve.
Zanimljivo je i to da kopriva utiče na nivo šećera u krvi. Neka istraživanja su pokazala da redovno konzumiranje koprivinih pripravaka može pomoći u regulaciji glukoze, što je korisno osobama sa dijabetesom tipa 2. Takođe, poznato je da djeluje povoljno na krvni pritisak i srčani ritam.
I dok mnogi lijekovi sa sobom nose neželjene efekte, kopriva nudi blag, ali efikasan put ka ozdravljenju i jačanju organizma. Nije ni čudo što je kroz istoriju bila visoko cijenjena u narodnoj medicini – od Egipta do Balkana.
Ako prvi put berete koprivu, koristite rukavice i birajte mlađe listove sa vrha biljke, jer su najbogatiji ljekovitim svojstvima. Sušite ih u hladu, a zatim koristite za pripremu čajeva, tinktura, pa čak i u ishrani – u supama, pitama ili kao zamjena za spanać.
