Mnogi vjeruju da je limun moguće uzgojiti samo iz sjemenke ili kalemljenjem. Međutim, sve više ljubitelja bilja eksperimentiše s uzgojem limuna iz listova – i uspijeva!
Ova metoda možda zvuči nevjerovatno, ali ako se pravilno izvede, može donijeti rezultate. Osnovna ideja je da se koristi ne samo list, već i dio peteljke koji sadrži tzv. spavajuće pupoljke.Za početak, potrebno je pronaći zdrav, zelen limunov list s čvrstom peteljkom. Najbolje je da ga uzmeš sa već razvijene i dobro njegovane biljke.
Koristi čiste makaze da odrežeš list zajedno sa njegovom bazom. Taj dio kod spoja lista sa stabljikom je ključan jer tu mogu da se formiraju novi izdanci.List zatim treba umočiti u hormon za zakorjenjivanje. Ako nemaš komercijalni prah, možeš koristiti i prirodne alternative.
Prirodne alternative za zakorjenjivanje limunovog lista uključuju:
Sok od aloje vere (iz listova)
Cimet u prahu (blagi antiseptik i stimulator rasta)
Med (posebno organski, zbog antibakterijskih svojstava)
Voda u kojoj je prethodno odstajala vrba (vrbina voda)
Drobljeni aspirini (1 tableta u čaši vode)
Nakon što se peteljka umoči u neko od ovih sredstava, pažljivo se sadi u rastresitu i laganu zemlju. Koristi se plitka posuda ili saksija s dobrom drenažom.Zemlja treba biti blago vlažna, ali nikako mokra. Možeš koristiti kombinaciju kokosa, treseta i perlita za odličan efekat.List se sadi tako da mu peteljka ide u zemlju pod uglom, dok sam list ostaje iznad površine. Blago ga pritisni kako bi bio stabilan.
Posudu zatim pokrij providnom plastičnom folijom kako bi stvorio efekat mini plastenika. Vlažnost će pomoći formiranju korijena.Saksiju drži na svijetlom mjestu, ali dalje od direktnog sunca. Idealna temperatura za zakorjenjivanje je između 22 i 26 stepeni.
Veoma je važno da svakodnevno provjeravaš vlagu zemlje i da ponekad prozračiš prostor ispod folije. To sprječava pojavu buđi.U narednih 3 do 6 sedmica, ako je sve urađeno kako treba, na peteljci se može primijetiti zadebljanje ili izrastanje novog pupoljka.
To je znak da je list počeo da formira vlastiti korijen. Tada se folija uklanja i biljka se postepeno navikava na spoljne uslove.Kada izdanci narastu nekoliko centimetara, biljka se može presaditi u veću saksiju. Preporučuje se da to uradiš pažljivo, kako ne bi oštetio novonastale korijene.
Zalivanje treba biti umjereno – zemlja mora biti vlažna, ali nikako preplavljena. U prvim mjesecima izbjegavaj prihrane.Kada biljka ojača, možeš početi s dodavanjem blage organske prihrane jednom mjesečno. Kompost, čaj od bananinih kora ili kopriva su odlični izbori.
Limun uzgojen na ovaj način raste sporije nego iz sjemena, ali je nevjerovatno otporniji jer se formira iz već zrelog dijela biljke.Ova metoda ne garantuje 100% uspjeh svaki put, ali uz strpljenje i pravilnu njegu možeš zaista dobiti novu biljku limuna.
Najbolji rezultati se postižu ako eksperimentišeš s više listova odjednom. Neki će uspjeti, neki neće – i to je sasvim normalno.Ako primijetiš truljenje peteljke, to je znak da je bilo previše vlage. U tom slučaju, pokušaj s drugom zemljom ili smanji zalivanje.
Limun voli sunčana mjesta, pa kada biljka ojača, stavi je blizu prozora ili na balkon. Ne zaboravi da je zaštiti od jakog vjetra.Već u drugoj godini, ako biljka napreduje, možeš očekivati formiranje stabilnog stabla. Cvjetanje može doći nakon treće godine.
Ova metoda uzgoja limuna iz listova je odlična i za djecu – jednostavna, zanimljiva i edukativna. Pokazuje moć prirode i strpljenja.Ako želiš da uzgojiš limun na balkonu, ova metoda je savršena jer ne zauzima mnogo prostora. A rezultat je predivno, mirisno stablo.
